Prikazani su postovi s oznakom ispovijed. Prikaži sve postove
Prikazani su postovi s oznakom ispovijed. Prikaži sve postove

petak, 16. ožujka 2018.


Nema dobre ispovijedi bez dobrog ispita savijesti. Ovdje donosim jedan koji sam sastavila po svojim potrebama na temelju nekoliko njih koje inače koristim, pa možda nekome dobro dođe... 

Nema dobre ispovijedi bez dobrog ispita savijesti. Ovdje donosim jedan koji sam sastavila po svojim potrebama na temelju nekoliko njih koje inače koristim, pa možda nekome dobro dođe...

Praktične upute

Duhovnici obično preporučuju čak i na kraju svakog dana napraviti ispit savijesti, kako bi duhovni život bio što plodonosniji i kako bi što prije došlo do pomaka. Pametni telefoni i moderna tehnologija mogu biti u službi duhovnosti ako si stavite podsjetnik za kraj dana i imate spremljen jedan ovakav ispit savijesti na svom mobitelu. 

Za svaku kvalitetnu ispovijed važno je iskreno pokajanje, a ono može doći samo kad dobro promislimo o svojim grijesima i suočimo se sami sa sobom. Upravo to nam omogućuje ispit savijesti. Dobro ga je napraviti u miru i tišini, s olovkom i papirićem. Obično na početku zazovem Duha Svetoga da mi prosvijetli razum i ukaže možda na nešto čega sama nisam svjesna. Isto tako učestalim ispitom svijesti, već sama mogu brzo kod sebe uočiti grešne navike i onda se uspješnije boriti protiv njih.

Podijelila sam ovaj ispit savijesti na nekoliko ključnih područja života, specifičnih za svaku suprugu i majku. 


Moj odnos s Bogom
  • Stavljam li Boga na prvo mjesto, ispred svoga supruga i djece?
  • Provodim li dovoljno vremena u tišini s Bogom?
  • Kakva je moja molitva? Je li mi prioritet, čak i kad sam umorna i u gužvi? 
  • Tražim li svoju utjehu u društvenim trendovima i pomodnim stavovima? 
  • Imam li hrabrosti svjedočiti svojim riječima i djelima da vjerujem u Boga, čak i kad to nije zgodno ili često zatajim Boga zbog ljudskih obzira? 
  • Idem li svake nedjelje na svetu misu? Što sveta misa za mene predstavlja - lijep običaj i tradiciju, susret s rodbinom i prijateljima ili susret sa živim Bogom?
  • Imam li sklad između molitve, rada i odmora?
  • Prihvaćam li sebe, svoj fizički izgled, svoje talente i nedostatke? Vodim li brigu o svom fizičkom, mentalnom i duhovnom zdravlju? 
  • Jesam li obeshrabrena u teškim trenucima i samosažalijevam li se? 
  • Dopuštam li svojim bližnjima da mi pomognu kada je to potrebno? 
Moj brak 
  • Poštujem li supruga? Pokazujem li mu to njegovim jezikom ljubavi (načinom na koji on to razumije)?
  • Iskazujem li mu poštovanje pred drugima, ili ga kritiziram i podbadam? 
  • Stavljam li djecu ispred supruga kad to nije potrebno (kad djeca nisu jako mala)? 
  • Moram li u raspravi biti uvijek u pravu? Je li lako planem i brzo se naljutim? 
  • Tražim li svoje?
  • Opraštam li velikodušno svom suprugu? 
  • Trudim li se rasti u ljubavi kroz konkretna djela prema suprugu? 
  • Ohrabrujem li supruga da čini dobro i da traži Božju volju za našu obitelj?
  • Dopuštam li suprugu da vodi našu obitelj ili ga stalno želim kontrolirati? 
  • Poštujem li suprugov rad izvan doma?
  • Imam li prevelika očekivanja od supruga? 
  • Poštujem li suprugove roditelje? 
  • Živimo li spolnost u skladu s naukom Crkve? Jesam li otvorena životu i trudim li se sa suprugom razgovarati o odgovornom planiranju obitelji?
Moja djeca 
  • Kako odgajam svoju djecu, prema kršćanskim vrednotama ili modernim i prolaznim stavovima društva? 
  • Provodim li dovoljno vremena sa svojom djecom ili sam preokupirana obavezama? Trudim li se organizirati svoj i obiteljski život prema potrebama djece? 
  • Jesam li strpljiva s djecom i onda kad se ne ponašaju prihvatljivo? 
  • Reagiram li prema svom instinktu ili poštujem i ljubim dijete i kad pogriješi? 
  • Želim li da djeca ispune moja očekivanja ili dopuštam da budu to što jesu? 
  • Prihvaćam li da je svako dijete jedinstveno ili uspoređujem svoju djecu? 
  • Vodim li djecu redovito na nedjeljnju svetu misu? Upozorim li cijelu obitelj da se dovoljno rano počnemo spremati ili ulazimo u crkvu u zadnji čas? 
  • Jesam li primjer evanđeoskih kreposti u svojoj obitelji - dobrote, darežljivosti, blagosti, okretanja drugog obraza...? 
  • Učim li djecu o odgovornostima i dužnostima u obiteljskom i društvenom životu?  
  • Znam li prihvatiti savjet stručne osobe o zdravlju moje djece ili odgojitelja/učitelja o odgoju i učenju? 
Svijet 
  • Pazim li na svoje riječi o drugima? Čuvam li se ispraznog govora o drugima i ogovaranja? 
  • Omalovažavam li druge ljude, njihov trud i rad, njihovo mišljenje? 
  • Jesam li bila nestrpljiva ili gruba prema nekome?
  • Jesam li nepošteno iskoristila nekog, upotrijebivši ga za vlastite svrhe umjesto da ga poštujem kao osobu?
  • Imam li poroka? Koji su? Trudim li se da ih se riješim ili ustrajem u njima? 
  • Znam li čuvati tajne koje su dio moje obitelji ili ih prepričavam dalje?
  • Koji je moj stav prema poslu? Odgađam li svoje obveze? 
  • Koliko se trudim pomoći ljudima oko sebe, rodbini i prijateljima, kad me zamole za pomoć? Jesam li velikodušna? 
  • Molim li za ljude oko sebe? 
  • Jesam li dopustila da moj loš primjer nekoga udalji od Krista? 

Ovaj ispit savijesti pripremila sam na temelju vlastitog iskustva i uz pomoć nekoliko njih koje inače koristim. Jedan se može pronaći na ovoj poveznici. Puno mi je pomogla i knjiga Ljubav i poštovanje, dodatak D (Eggerichs, 2015.), te sam još koristila jedan ispit savijesti iz molitvenika. A ovdje možete pročitati kako ispit savijesti može pomoći u bračnom životu.

Nadam se da će vam sve ovo biti korisno! :)

  

srijeda, 14. ožujka 2018.


Čekala sam tako nedavno u redu za ispovijed. U redu u kojem želiš da što kasnije dođe tvojih pet-deset minuta. U ispovjedaonici nema laganja. Nema pretvaranja. Ne trebam glumiti nešto što nisam. A najmanje se trebam brinuti o dojmu koji ću ostaviti. 


Vrijeme je velikih korizmenih ispovjedi. Prije Uskrsa. U Palmotićevoj još nije velika gužva i oci isusovci si uzmu vremena da svakome posvete pažnju. Čekala sam i ja tako nedavno u tome redu. U kojem želiš da što kasnije dođe tvojih pet-deset minuta. I kad sam ih konačno dočekala, nisam doživjela olakšanje, kako to inače bude. I onda sam se sjetila one ispovjedi prije pet godina nakon koje više ništa nije bilo isto.

Niti tada nisam doživjela olakšanje. Morala sam pasti na dno. Morala sam se osjećati kao najgora osoba na svijetu. Morala sam se poniziti i reći da ne znam kako dalje, ali da ovako više neću. Morala sam se još boriti sa starim čovjekom u sebi.

U ispovjedaonici nema laganja. Nema pretvaranja. Ne trebam glumiti nešto što nisam. A najmanje se trebam brinuti o dojmu koji ću ostaviti. Mogu biti potpuno slobodna! 

I ovaj put sam iznijela svoj ne čak ni prljavi veš, nego blato i kaljužu u kojima se valjam. Nakon svega, ispovjednik mi je rekao točno kako sam se i sama osjećala. Nisam znala što bih mu rekla. Da, to sam ja. To su moji grijesi. Kajem se. Iskreno. Već sam se počela mijenjati. Ali onda iznenada poznata kušnja. I opet ista reakcija. Padam. Kajem se. Opet. Više ni samoj sebi ne vjerujem. Još jednom tražim oproštenje. Ipak tražim milosrđe. Besramno ga tražim. I znam da ću ga dobiti.

Nakon one ispovjedi znala sam da moram donijeti odluku. Potpuni zaokret. Hoću li ili neću biti katolkinja. Hoću li ili neću biti Kristova. Hoću li doista živjeti ono što govorim da jesam. I to ne onako tradicionalno, iz običaja, navike, jer mi je tako komotno.... Ne! Iskreno, kome moje srce pripada?! Nema više jesam nedjeljom, ali nisam preko tjedna, nisam subotom navečer, nisam u društvu…

Tada sam donijela odluku. Konačnu. Bez kalkulacija. Jedino sam se prevarila da je to zadnji put da sam je trebala donijeti.



I sada opet, nakon oprosta, nakon milosrdnog pogleda, moram donijeti odluku. Koliko moje srce može biti tvrdo? Koliko nisko moram pasti da bih priznala da sam jadna i bijedna, da sam grešnica ni po čemu bolja od svoje imenjakinje iz Biblije? Koliko se dugo trebam zavaravati da mogu sama, da mi ne treba milost? Koliko puta stari čovjek treba pobijediti?

Opet me Isus pita: "Hoćeš li se odlučiti za mene? Hoćeš li napraviti iskorak? Hoćeš li konačno promijeniti svoje ustaljeno ponašanje?" Svaki dan donosim tu odluku. Ma što svaki dan! Svaki trenutak! I kad se tako iz trenutka u trenutak odlučujem za Isusa, onda ta odluka i sjedne u srce. Tek onda slijedi olakšanje i preobrazba. Stari čovjek umire, a novi živi.

I ovaj put tražim Njegovu pomoć. Jer ne mogu sama. I ovaj put želim samo Njega. Jer nema drugoga tko bi mogao ispuniti čežnje moga srca. I ovaj put sam odlučna. Jer znam sve što je dosad učinio za mene. Znam da me neće ostaviti. Naprotiv! On je pastir dobri koji polaže svoj život za ovce svoje (Iv 10, 11).

A ja prihvaćam Njegov slatki jaram i lako breme (Mt 11, 30).

P.S. Pođi na ispovijed.